Izlazni putevi – City of Collaboration

Izlazni putevi

Ovaj video sam snimio 3. septembra 2018. godine kada sam se vraćao u Kijev, dom tokom putovanja Ukrajinom. Vidi se jedan od glavnih ulaznih puteva u grad sa zapada. Tipična, užurbana, pretrpana cesta sa lošim vazduhom u jednoj evropskoj prestonici. Slike takvih ulaznih puteva obišle su svijet posljednjih dana, ali ovoga puta kao izlazni putevi.[1] Trake prema gradu ostale su gotovo prazne. Rat u Ukrajini je mnoge ostavio bez teksta, ali važno je da djelujemo – odmah! Ovim putem dijelim neka razmatranja koja su proizašla iz razgovora s prijateljima i prijateljicama u Ukrajini i van nje. Njima nastojim i pokušavam da otkrijem isprepletene slojeve i da mapiram moguća polja intervencije i akcije.

Imenovati stvari: Svjetski mediji puni su izvještaja o trenutnoj „situaciji“ u Ukrajini i ukrajinskom „sukobu“. To nije situacija, to nije sukob. Rusija ne brani svoju teritoriju, Rusija ne štiti ljude u regionu Donbasa. To je rat! To je Putinova invazija i Putinova agresija protiv ukrajinskog suvereniteta, integriteta, svih ljudi koji žive u Ukrajini i onih koji se sa njima solidarišu u cijelom svijetu. Moramo stvari ispravno imenovati!

Nije bilo iznenađenje: Posljednjih dana sam u više navrata čuo frazu „ko bi to mogao zamisliti“. Ruska agresija nije počela invazijom prije sedam dana. Rusija već decenijama žestoko interveniše ne samo u Ukrajini, već i u drugim zemljama u regionu. Iako je činjenica da je Putin započeo rat invazijom na Ukrajinu, moramo tražiti odgovornost Evropske unije, NATO-a, SAD-a, Kine i drugih svjetskih sila, koje takođe igraju ulogu u destabilizaciji regiona. Ali to ne dozvoljava opravdanje invazije: Putin je taj koji je povukao okidač, a ruska politička i ekonomska elita ga održava na vlasti. Međutim, ovi stari, bijeli muškarci koji vode rat nisu oni koji se bore na prvoj liniji fronta. Uglavnom se mladići – neki od njih tek punoljetni – regrutuju i tjeraju u vojsku i koriste se kao topovsko meso! Upravo civili – žene i muškarci, nebinarne osobe, stari i mladi – dobrovoljno se javljaju da odbrane svoje živote i našu zajedničku slobodu. Naizgled nadrealna scena je stvarnost ljudi koji trenutno žive u Ukrajini: ako se ne bore na prvoj liniji fronta ili ne pokušavaju da napuste svoju zemlju, pripremaju Molotovljeve koktele[2] po receptima koje su dobili od svoje vlada i grade improvizovane barikade da spriječe ruske trupe. Ovi ljudi nisu anonimni brojevi u strateškoj igri, oni su sestre, braća, rođaci, prijatelji, kćeri i sinovi. Mora nam biti jasno da ova situacija nije nastala iz vedra neba, nije iznenađenje!

Mora nas se ticati: Ukrajina graniči sa četiri zemlje Evropske Unije; sa Mađarskom, Poljskom, Rumunijom i Slovačkom. Vazdušni udari prijavljeni su iz najzapadnijeg velegrada Lviva, koji se nalazi samo 600 km vazdušne linije od Beča. Iako je to najveći agresijski rat na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, oružani sukobi, ratne i poslijeratne situacije predstavljaju stvarnost mnogih Evropljana i Evropljanki i ljudi širom svijeta danas. Evropska unija je već izrekla dobrodošlicu raseljenim licima iz Ukrajine. Šta ovaj čin solidarnosti znači za raseljena lica sa Bliskog istoka, koja su mjesecima nasukana na evropskoj periferiji, suočena s ilegalnim odbacivanjem i vraćanjem te političkom instrumentalizacijom, npr. u Bjelorusiji[3], Grčkoj[4] ili Hrvatskoj[5]? Šta to znači za tamnopute ljude koji se trenutno suočavaju s rasizmom na granicama, pokušavajući da se probiju iz Ukrajine? Hiljade afričkih[6] – uglavnom iz Maroka, Nigerije i Egipta – i azijskih studenata[7] zaglavili su u Ukrajini i spriječeni su da pobjegnu[8]. Kakve će druge efekte ruska invazija imati na ostatak svijeta? Jeste li znali da je EUFOR povećao svoje snage u Bosni i Hercegovini kao „mjeru predostrožnosti“?[9] Šta sadašnja ruska agresija znači za Pridnjestrovlje, Abhaziju ili Južnu Osetiju? Za većinu nas (još) ne previše. Čini se da se naša solidarnost orijentiše prema nijansama fizičke sličnosti i emocionalne bliskosti s ratom pogođenim ljudima i zemljama. Solidarnost ne treba da zavisi od toga koliko smo nekome bliski i slični ili koliko se razlikujemo. Ratovi i kršenja ljudskih prava se ne dešavaju u vakuumu, moraju nas se ticati!

Stojimo zajedno: Poslednjih dana sve su oči uprte u Ukrajinu. Ukrajina je ušla u dnevne boravke i razgovore za stolom putem medijskih izvještaja i slika sa društvenih mreža. Spomenici i znamenitosti širom svijeta osvijetljeni su ukrajinskim nacionalnim bojama plave i žute, koje simbolizuju svijetlo nebo i zlatna žitna polja.[10] Građani, političari, umjetnici širom svijeta pokazuju svoju podršku. Demonstracije se organizuju širom svijeta, takođe i u Rusiji! Ruski građani širom zemlje dižu svoje glasove protiv rata i protiv odluka svoje vlade, izlažući se riziku da budu uhapšeni, zatvoreni ili politički progonjeni.[11] Ruski naučnici u otvorenom pismu osuđuju rat.[12] Oligarsi javno govore protiv agresije.[13] Nisu „Rusi“ ti koji su započeli rat, to je Putinova Rusija. Međutim, ljudi u Rusiji – skoro 150 miliona – moraju zahtijevati svoja prava i pobuniti se protiv rata. Ponekad se pitam: šta može jedan glas promijeniti? Vidjećemo koliko se može promijeniti kada ga podignemo. Mržnjom se ne briše mržnja. Na mržnju moramo odgovoriti jedinstvom protiv agresije. Vrijeme je da dignemo glas i da se solidarišemo!

Oružje za mir: Na lokalnom protestu protiv ruske invazije u Grazu jedan govornik poziva „Zapad“ da isporuči oružje. Demonstranti podržavaju govornika glasnim aplauzom, aplaudiram i ja. Razumijem neophodnost toga. Shvatam da se isporuka oružja, koja bi me još prije samo sedam dana navela na pobunu, čini logičnim izborom. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je prelomni trenutak: Evropska unija će kupiti i isporučiti Ukrajini oružje u vrijednosti od 500 miliona evra.[14] Nekoliko članica EU je već dostavilo oružje. Njemački kancelar Olaf Scholz najavio je značajno povećanje izdataka za njemačke oružane snage kao „prekretnicu“.[15] Očekuje se da će druge države slijediti primjer Njemačke i preusmjeriti budžet za nacionalnu odbranu. Da li je ova prekretnica početak još jedne trke u naoružanju? Oružje i mir povezani su obrnuto proporcionalno: više oružja neće donijeti više mira!

Lažne vijesti: Iako dobro informisanje može spasiti živote, informacije i vijesti se takođe koriste za manipulaciju ratnom situacijom.[16] Rusi pokušavaju da se miješaju u strane obavještajne službe i obrnuto. Prije dijeljenja informacija, posebno eksplicitnog sadržaja, moramo provjeriti njihove izvore i procijeniti njihovu ispravnost. Dok informacije mogu spasiti živote, lažne vijesti ih mogu ugroziti!

Zelena nuklearna energija: Prije samo mjesec dana Evropska unija je promijenila taksonomiju, omogućivši označavanje nuklearne energije „zelenom“.[17] Putin je juče stavio svoje nuklearne snage u pripravnost.[18] Černobilska zona isključenja i sarkofag nuklearne elektrane Černobil trenutno su pod kontrolom ruske vojske.[19] Nivoi radijacije oko elektrane su porasli zbog resuspenzije radioaktivne prašine. Još nije jasno da li su strukture skloništa oštećene u borbama i da li i u kojoj mjeri može doći do ispuštanja radioaktivnog materijala.[20] Znati da je kritična infrastruktura u rukama agresora me plaši. Što više nuklearne energije koristimo, to će nam trebati više skladišta. Spremišta ili „konačna“ odlagališta, koja nisu tako konačna kao što se prave da jesu. Dotrajale nuklearne elektrane mogu se naći u cijeloj Evropi, kvarovi se mogu pojaviti u svakom trenutku uprkos korištenju modernih tehnologija. Čini se da je jasno da Černobil dokazuje – još jednom – da moramo napustiti nuklearnu energiju!

COVID-19: Iako smo naučili da živimo „s“ pandemijom i da normalizujemo određene situacije koje su prije pandemije bile sve drugo nego normalne, pandemija se još nije završila. Iako je jasno da ratna zbivanja stvaraju pritisak, ne treba zaboraviti na pandemiju. Vidim slike sa metro stanica u Kijevu i Harkivu koje se koriste kao skloništa tokom vazdušnih napada, desetine i stotine ljudi na jednom mjestu.[21] Međunarodna zajednica mora obezbijediti da medicinsko zbrinjavanje bude zagarantovano za ratne ozljede, ali i posljedice COVID-19!

Šta može biti naša uloga? Trenutno se ne samo ja, već i veliki broj mojih prijatelja osjeća beskorisno i bespomoćno. Međutim, postoji mnogo toga što možemo učiniti. Naša odgovornost je da se informišemo i pričamo o dešavanjima u Ukrajini i da širimo informacije. Iako se čini da je teško naći prave riječi, pronaći ćemo ih ulaskom u dijalog. Moramo se raspitati o tome kako možemo pomoći. Možemo ponuditi direktnu podršku, ako je moguće. Ako ne, možemo slati nenovčane i novčane donacije. Možemo formulisati političke zahtjeve u našim matičnim zemljama. Moramo ostati solidarni sa ljudima u Ukrajini. Možemo samo stati na jednu stranu: stranu mira!

Ovaj rat takođe priča priču o putu Volodimira Zelenskog; od komičara do jedne od najvažnijih političkih ličnosti današnjice. Odbio je američku pomoć da ga evakuišu iz Ukrajine: „Borba je ovdje. Treba mi municija, a ne prevoz.“[22] Ljudi koji žive u Ukrajini takođe se bore za NAŠU slobodu. Osjećaju se prepušteni sami sebi. Na nama je da to promijenimo!

03.03.2022

Prevela s engleskog: Dijana Simić

Original: https://cityofcollaboration.org/2022/03/03/exit-roads/

Übersetzt aus dem Englischen: Dijana Simić
Originalbeitrag: https://cityofcollaboration.org/2022/03/03/exit-roads/

[1] https://www.theguardian.com/world/2022/feb/25/terrible-and-fantastical-fear-and-farewells-on-the-road-out-of-ukraine-kyiv-russia

[2] https://www.vice.com/en/article/wxd7p9/ukraine-molotov-cocktails-kyiv

[3] https://www.theguardian.com/global-development/2022/feb/08/in-limbo-refugees-left-on-belarusian-polish-border-eu-frontier-photo-essay

[4] https://www.theguardian.com/global-development/2021/dec/01/refugees-forced-to-claim-asylum-in-jail-like-camps-as-greece-tightens-system

[5] https://balkaninsight.com/2021/01/15/croatia-returned-7000-refugees-in-2020-bosnian-minister-says/

[6] https://globalvoices.org/2022/02/28/africansinukraine-we-are-students-we-dont-have-guns/

[7] https://edition.cnn.com/2022/02/28/europe/students-allege-racism-ukraine-cmd-intl/index.html

[8] https://www.bbc.com/news/world-africa-60555650